Izvještaj o tržištu 2025: Enzimi za teksturizaciju nove generacije za meso na bazi biljaka – Poticanje inovacija, teksture i rasta. Istražite ključne trendove, konkurentske dinamike i globalne prognoze koje oblikuju budućnost proteina na bazi biljaka.

• Izvršni sažetak i pregled tržišta
• Ključni tehnološki trendovi u enzimima za teksturizaciju
• Konkurentski pejzaž i vodeći igrači
• Veličina tržišta, prognoze rasta i analiza CAGR-a (2025–2030)
• Analiza regionalnog tržišta: Sjedinjene Američke Države, Europa, Azijsko-Pacifička regija i ostatak svijeta
• Izazovi, rizici i regulatorna razmatranja
• Prilike i strateške preporuke
• Buduće perspektive: Inovativni putovi i evolucija tržišta
• Izvori i reference

Izvršni sažetak i pregled tržišta

Tržište enzima za teksturizaciju nove generacije u mesu na bazi biljaka spremno je za značajan rast u 2025. godini, potaknuto povećanom potražnjom potrošača za mesnim analogima koji usko oponašaju teksturu i usne osjećaje proizvoda životinjskog podrijetla. Enzimi za teksturizaciju, poput transglutaminaza, proteaza i novih agenasa za umrežavanje, sve se više koriste za poboljšanje vlaknaste strukture, sočnosti i žvakanja biljnih proteina, rješavajući ključnu prepreku prihvatanju potrošača: senzorno iskustvo.

Prema The Good Food Institute, globalno tržište mesa na bazi biljaka predviđa se da će premašiti 15 milijardi dolara do 2025. godine, pri čemu je poboljšanje teksture navedeno kao kritično područje inovacija. Enzimi nove generacije omogućuju proizvođačima da pređu izvan tradicionalnih metoda ekstruzije, nudeći precizniju kontrolu nad formiranjem proteinskih mreža i omogućujući korištenje raznovrsnih biljnih izvora proteina poput graška, bobičastog i mungo graha. Ovaj tehnološki napredak trebao bi ubrzati cikluse razvoja proizvoda i proširiti asortiman mesnih anloga dostupnih potrošačima.

Tržišna aktivnost se intenzivira, s vodećim proizvođačima enzima poput Novozymes i DSM-Firmenich koji ulažu u vlasnička enzimska rješenja prilagođena biljnim aplikacijama. Strateška partnerstva između razvijača enzima i proizvođača hrane također su u porastu, što dokazuje suradnja poput Novozymes i Quorn Foods kako bi se optimizirala tekstura u proizvodima na bazi mikoproteina.

Regionalno, Sjeverna Amerika i Europa vode u inovacijama i usvajanju, podržane robusnim R&D ekosustavima i povoljnim regulatornim okruženjima. Međutim, Azijsko-Pacifička regija se pojavljuje kao tržište s visokim rastom, potaknuta rastućim fleksitarijanskim populacijama i vladinim inicijativama za promicanje alternativnih proteina, što ističe Mordor Intelligence.

Ključni izazovi ostaju, uključujući optimizaciju troškova, skalabilnost i prihvaćanje potrošača za sastojke modificirane enzimima. Ipak, konvergencija biotehnologije, potrošačkih trendova i imperativa održivosti pozicionira enzime za teksturizaciju nove generacije kao kamen temeljac evoluirajućeg sektora mesa na bazi biljaka 2025. godine i dalje.

Ključni tehnološki trendovi u enzimima za teksturizaciju

Razvoj enzima za teksturizaciju nove generacije brzo transformira sektor mesa na bazi biljaka, a 2025. godina je postavljena da vidi značajne napretke u inženjeringu enzima i aplikacijama. Ovi enzimi su ključni za oponašanje vlaknastih, sočnih i elastičnih tekstura mesa životinjskog podrijetla, što ostaje primarni izazov za alternativu na bazi biljaka. Nedavne inovacije fokusiraju se na prilagođavanje specifičnosti i aktivnosti enzima kako bi optimizirali strukturiranje biljnih proteina, poput soje, graška i pšenice, u teksture slične mesu.

Jedan od najistaknutijih trendova je korištenje precizne fermentacije i inženjeringa proteina za stvaranje prilagođenih enzima koji mogu modificirati strukture biljnih proteina na molekularnoj razini. Tvrtke koriste usmjerenu evoluciju i računalo dizajn za poboljšanje katalitičke učinkovitosti i selektivnosti transglutaminaza, proteaza i drugih enzima za umrežavanje. Ova unapređenja omogućuju formiranje složenih proteinskih mreža, rezultirajući poboljšanim žvakanjem, sočnosti i osjećajem u ustima u proizvodima na bazi biljaka. Na primjer, Novozymes i DSM-Firmenich su oboje najavili nova enzimska rješenja posebno dizajnirana za teksturizaciju mesa na bazi biljaka, fokusirajući se na čiste oznake i ne-GMO formulacije.

Drugi ključni trend je integracija sustava višestrukih enzima, gdje se koristi sinergijsko mješavina enzima za postizanje suptilnijih teksturalnih profila. Ovakav pristup omogućuje sekvencijalnu ili simultanu modifikaciju različitih proteinskih frakcija, poboljšavajući vlaknastost i sposobnost zadržavanja vode biljnih mesa. Prema MarketsandMarkets, potražnja za takvim naprednim enzimskim sustavima očekuje se da će rasti kako proizvođači nastoje diferencirati svoje proizvode na sve konkurentnijem tržištu.

Osim toga, održivost i skalabilnost potiču usvajanje enzima nove generacije. Proizvođači enzima optimiziraju proizvodne procese kako bi smanjili potrošnju energije i otpada, usklađujući se s širim ciljevima održivosti industrije hrane na bazi biljaka. Korištenje enzima također omogućuje valorizaciju nedovoljno korištenih biljnih protein izvora, poput mahunarki i nusproizvoda uljanih sjemenki, dodatno podržavajući inicijative kružne ekonomije.

U sažetku, 2025. godine enzimi za teksturizaciju nove generacije igraju ključnu ulogu u poboljšanju senzorne kvalitete i tržišne privlačnosti mesa na bazi biljaka. Konvergencija inženjeringa enzima, sustava višestrukih enzima i održivih proizvodnih praksi ubrzat će inovacije i usvajanje u industriji.

Konkurentski pejzaž i vodeći igrači

Konkurentski pejzaž za enzime za teksturizaciju nove generacije u sektoru mesa na bazi biljaka brzo se razvija, potaknut naglim porastom potražnje potrošača za mesnim analogima s poboljšanim senzornim profilima. Do 2025. godine, tržište je karakterizirano mješavinom etabliranih proizvođača enzima, inovativnih novih tvrtki i strateških partnerstava između tvrtki za hranu i dobavljača sastojaka. Ključni igrači koriste vlasničke enzimske tehnologije za poboljšanje vlaknaste teksture, sočnosti i osjećaja u ustima biljnih proteina, nastojeći usko oponašati meso životinjskog podrijetla.

• Novozymes: Kao globalni lider u industrijskim enzimima, Novozymes je razvio specijalizirane proteaze i transglutaminaze prilagođene primjenama mesa na bazi biljaka. Rješenja tvrtke fokusiraju se na poboljšanje međupropusnosti proteina i zadržavanje vode, rezultirajući autentičnijim mesnim teksturama. Suradnje Novozymes s velikim proizvođačima hrane ubrzale su usvajanje njihovih enzimski sustava u komercijalnim proizvodima na bazi biljaka.
• DuPont Nutrition & Biosciences (sada dio IFF): IFF nastavlja proširivati svoj portfelj enzima nakon spajanja s odjelom DuPontove prehrane i biotehnologije. Njihovi enzimi za teksturizaciju integriraju se u sveobuhvatne sustave sastojaka, omogućujući skalabilnu proizvodnju mesa na bazi biljaka s poboljšanim žvakanjem i strukturom. Globalna R&D mreža IFF-a podržava brze inovacije i prilagodbu regionalnim tržištima.
• Amano Enzyme: Amano Enzyme je pojačao svoj fokus na primjene na bazi biljaka, nudeći niz enzima koji modificiraju biljne proteine za poboljšanu teksturu i palatabilnost. Istraživanje tvrtke naglašava rješenja s čistim oznakama, u skladu s preferencijama potrošača za minimalno obrađene sastojke.
• DSM-Firmenich: DSM-Firmenich ulaže u platforme enzima nove generacije koje ciljaju specifične biljne protein supstrate, poput graška i soje. Njihove inovacije imaju za cilj rješavanje uobičajenih izazova poput off-okusa i gustih tekstura, podržavajući razvoj vrhunskih alternativnih mesa na bazi biljaka.
• Startupi i suradnje: Emergentne tvrtke poput Proteina i Mycorena ulaze na tržište s novim enzimski rješenjima, često se fokusirajući na fermentacijom dobivene proteine i alternativne supstrate. Strateška savezništva između startupa i etabliranih dobavljača sastojaka potiču brze prototipove i komercijalizaciju novih tehnologija teksturizacije.

Intenzitet konkurencije dodatno se povećava zbog kontinuiranih ulaganja u R&D, patentiranje intelektualnog vlasništva i utrku za postizanje isplative, skalabilne proizvodnje enzima. Kako očekivanja potrošača za mesnim analogima na bazi biljaka nastavljaju rasti, očekuje se da će vodeći igrači prioritizirati inovacije, održivost i vjerodostojnost s čistim oznakama kako bi održali svoje tržišne pozicije u 2025. i kasnije.

Veličina tržišta, prognoze rasta i analiza CAGR-a (2025–2030)

Globalno tržište enzima za teksturizaciju nove generacije u mesu na bazi biljaka spremno je za snažan rast između 2025. i 2030. godine, potaknuto naglim porastom potražnje potrošača za mesnim analogima s poboljšanim senzornim profilima i sastojcima s čistim oznakama. Prema projekcijama Grand View Research, ukupno tržište mesa na bazi biljaka očekuje se da će dosegnuti 24.8 milijardi USD do 2030. godine, s godišnjom stopom rasta (CAGR) od 24.9% od 2023. do 2030. U ovom kontekstu, segment usmjeren na napredne enzime za teksturizaciju— poput transglutaminaza, proteaza i novih enzima za umrežavanje— predstavlja brzo rastuću nišu, jer proizvođači nastoje autentičnije replicirati vlaknastu, sočnu teksturu životinjskog mesa.

Analiza tržišta od strane MarketsandMarkets procjenjuje da će globalno tržište prehrambenih enzima doseći 4.0 milijarde USD do 2027. godine, pri čemu enzimi za teksturizaciju čine značajan udio, posebno u primjenama na bazi biljaka. CAGR za enzime za teksturizaciju nove generacije posebno prilagođene mesu na bazi biljaka očekuje se da će premašiti 18% od 2025. do 2030. godine, nadmašujući šire tržište prehrambenih enzima zbog povećanih ulaganja u R&D i strateških partnerstava između razvijača enzima i tvrtki za alternativne proteine.

Ključni pokretači rasta uključuju:

• Kontinuirana inovacija u inženjeringu enzima, omogućujući razvoj vrlo specifičnih enzima koji poboljšavaju vezanje proteina, zadržavanje vode i osjećaj u ustima u biljnim matricama.
• Rastuća upotreba enzimske teksturizacije kao čiste alternative kemijskim ili aditivnim metodama, u skladu s preferencijama potrošača za prirodne sastojke.
• Širenje proizvodnih kapaciteta i komercijalizacijske napore vodećih proizvođača enzima kao što su Novozymes i DSM-Firmenich, koji aktivno surađuju s markama mesa na bazi biljaka kako bi prilagodili enzimska rješenja.

Regionalno, Sjeverna Amerika i Europa očekuju dominaciju tržišnog udjela do 2030. godine, uz podršku jakog prihvaćanja potrošača i regulatorne potpore za inovacije na bazi biljaka. Međutim, očekuje se da će Azijsko-Pacifička regija pokazati najbrži CAGR, potaknuta rastućom urbanizacijom, promjenama u ishrani i ulaganjima u infrastrukturu prehrambene tehnologije.

U sažetku, tržište enzima za teksturizaciju nove generacije za meso na bazi biljaka priprema se za dinamičan rast od 2025. do 2030. godine, s projektnim CAGR-om od 18–20%, potpomognutim tehnološkim napretkom i promjenom očekivanja potrošača za visokokvalitetnim alternativama mesu.

Analiza regionalnog tržišta: Sjedinjene Američke Države, Europa, Azijsko-Pacifička regija i ostatak svijeta

Tržište za enzime za teksturizaciju nove generacije u mesu na bazi biljaka doživljava dinamičan rast u ključnim regijama: Sjedinjene Američke Države, Europa, Azijsko-Pacifička regija i ostatak svijeta (RoW). Ovi enzimi, koji uključuju transglutaminaze, proteaze i nove agente za umrežavanje, ključni su za poboljšanje teksture, osjećaja u ustima i senzorne privlačnosti mesnih analoga na bazi biljaka, izravno odgovarajući na očekivanja potrošača za iskustva s mesom.

• Sjedinjene Američke Države: Ova regija vodi u inovacijama i usvajanju, potaknuta robusnim sektorom hrane na bazi biljaka i jakom potražnjom potrošača za mesnim alternativama. Američko tržište, posebno, koristi značajna ulaganja u R&D i partnerstva između tvrtki za tehnologiju hrane i proizvođača enzima. Prema The Good Food Institute, prodaja mesa na bazi biljaka u Sjevernoj Americi porasla je za 6% u 2023. godini, pri čemu enzimi za teksturizaciju igraju ključnu ulogu u diferencijaciji proizvoda. Regulativna jasnoća od strane Američke uprave za hranu i lijekove dodatno je ubrzala komercijalizaciju novih enzimskih rješenja.
• Europa: Europa se odlikuje strogim propisima o sigurnosti hrane i snažnim naglaskom na sastojke s čistim oznakama. Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je nekoliko pripravaka enzima za upotrebu u mesu na bazi biljaka, potičući inovacije. Tržište regije podupire potražnja potrošača za održivim i visokokvalitetnim mesnim alternativama, s zemljama poput Njemačke, Velike Britanije i Nizozemske na čelu. Prema Euromonitor International, tržište mesa na bazi biljaka u zapadnoj Europi projicira se da će rasti s CAGR-om od 8.5% do 2025. godine, pri čemu enzimi nove generacije igraju ključnu ulogu.
• Azijsko-Pacifička regija: Brza urbanizacija, rastući dohodak i povećana zdravstvena svest potiču usvajanje mesa na bazi biljaka u Azijsko-Pacifičkoj regiji. Glavne ekonomije poput Kine, Japana i Australije svjedoče značajnim investicijama u prehrambenu tehnologiju. Lokalni proizvođači surađuju s globalnim dobavljačima enzima kako bi prilagodili rješenja teksturizacije regionalnim ukusima i sirovinama. Mordor Intelligence izvještava da je Azijsko-Pacifička regija tržište s najbržim rastom za meso na bazi biljaka, pri čemu se inovacija enzima smatra ključnom za zadovoljenje raznolikih kulinarskih preferencija.
• Ostatak svijeta (RoW): Iako još uvijek u začetku, tržišta u Latinskoj Americi, Bliskom Istoku i Africi pokazuju sve veći interes za meso na bazi biljaka, potaknute urbanizacijom i promjenama u prehrambenim obrascima. Očekuje se da će usvajanje enzima za teksturizaciju nove generacije rasti jer lokalni proizvođači nastoje poboljšati kvalitetu proizvoda i natjecati se s međunarodnim brendovima. Prema Fortune Business Insights, segment RoW očekuje stabilan rast dok se infrastruktura i svijest potrošača poboljšavaju.

Općenito, regionalna dinamika oblikuje konkurentski pejzaž za enzime za teksturizaciju nove generacije, a prilagođena rješenja i usklađenost s regulativama postaju ključni faktori uspjeha u 2025. godini.

Izazovi, rizici i regulatorna razmatranja

Razvoj i komercijalizacija enzima za teksturizaciju nove generacije za meso na bazi biljaka suočavaju se s kompleksnim nizom izazova, rizika i regulatornih razmatranja dok tržište sazrijeva 2025. godine. Jedan od primarnih izazova je postizanje dosljedne, skalabilne performanse enzima preko raznolike sirovinske proteine. Varijabilnost kvaliteta i sastava sirovinskog materijala može utjecati na učinkovitost enzima, dovodeći do neusklađenosti u teksturi i osjećaju u ustima od serije do serije—kritičnih svojstava za prihvaćanje potrošača. Proizvođači moraju ulagati u robustne kontrole kvaliteta i optimizaciju procesa kako bi ublažili ove rizike.

Rizici intelektualnog vlasništva (IP) također su značajni. Brza stopa inovacija u inženjeringu enzima dovela je do pretrpanog patentnog tržišta, povećavajući rizik od kršenja i parnica. Tvrtke moraju provesti temeljite analize slobode djelovanja i možda će morati licencirati ključne tehnologije od etabliranih igrača poput Novozymes i DuPont, koji oboje posjeduju opsežne portfelje enzima.

Regulatorna razmatranja su posebno stroga za nove enzime namijenjene prehrambenim aplikacijama. U Sjedinjenim Američkim Državama, Uprava za hranu i lijekove (FDA) zahtijeva da prehrambeni enzimi postignu status općenito prepoznatog kao sigurnog (GRAS), što uključuje sveobuhvatne procjene sigurnosti, uključujući studije o alergenima i toksičnosti. Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) nameće slične zahtjeve, uz dodatnu pažnju za enzime proizvedene putem genetski modificiranih mikroorganizama (GMM-ova). Proces regulatorne odobrenja može biti dugotrajan i skup, što potencijalno odgađa vrijeme do ulaska na tržište i povećava troškove razvoja. Tvrtke također moraju navigirati kroz evoluirajuće zahtjeve za označavanje, posebno kako potrošači i nevladine organizacije zahtijevaju veću transparentnost u vezi sa izvorima enzima i metodama proizvodnje (U.S. Food and Drug Administration, Evropska agencija za sigurnost hrane).

Rizici u lancu opskrbe su pojačani zbog specijalizirane prirode proizvodnje enzima, koja često ovisi o vlasničkim sojevima fermentacijskih sojeva i kontroliranim proizvodnim okruženjima. Poremećaji—kao što su oni doživljeni tijekom pandemije COVID-19—mogu dovesti do nedostatka i volatilnosti cijena. Osim toga, kako održivost postaje ključni kriterij za kupovinu, tvrtke moraju osigurati da proizvodnja enzima bude u skladu s ekološkim, društvenim i upravljačkim (ESG) standardima, ili riskirati reputacijsku štetu i gubitak tržišnog udjela (McKinsey & Company).

U sažetku, dok enzimi za teksturizaciju nove generacije nude značajan potencijal za unapređenje mesa na bazi biljaka, dionici moraju proaktivno pristupiti tehničkim, regulatornim i rizicima u lancu opskrbe kako bi osigurali uspješnu komercijalizaciju i trajni rast tržišta 2025. godine.

Prilike i strateške preporuke

Tržište enzima za teksturizaciju nove generacije u mesu na bazi biljaka spremno je za značajan rast u 2025. godini, potaknuto promjenom potrošačkih preferencija, tehnološkim napretkom i rastućim globalnim sektorom proteina na bazi biljaka. Kako potrošači sve više traže mesne analoge s autentičnom teksturom i osjećajem, proizvođači traže inovativna enzimska rješenja kako bi replicirali vlaknaste, sočne i elastične osobine mesa životinjskog podrijetla. To stvara značajne prilike za razvojne enzime i tvrtke za tehnologiju hrane da uhvate vrijednost kroz cijeli lanac opskrbe.

• Diferencijacija proizvoda i premije: Napredni enzimi za teksturizaciju omogućuju proizvođačima da stvore meso na bazi biljaka s superiornim senzornim profilima, usko oponašajući teksturu tradicionalnog mesa. Ova diferencijacija podržava strategije određivanja cijena premije i pozicioniranje marke, kao što se vidjelo u uspjehu proizvoda tvrtki kao što su Beyond Meat i Impossible Foods.
• Proširenje na nove izvore proteina: Enzimi nove generacije olakšavaju korištenje raznolikih biljnih proteina (npr. grašak, bob, slanutak, mungo grah) poboljšanjem njihovih teksturalnih svojstava. To smanjuje ovisnost o soji i pšenici, odgovarajući na zabrinutosti zbog alergena i šireći bazu potrošača, što ističu nedavni izvještaji The Good Food Institute.
• Efikasnost procesa i održivost: Enzimska teksturizacija može smanjiti potrošnju energije i vode u usporedbi s tradicionalnim metodama ekstruzije, podržavajući ciljeve održivosti i smanjenje troškova. To je u skladu s prioritetima vodećih proizvođača hrane i maloprodaja, kako ističe McKinsey & Company.
• Strateška partnerstva i licenciranje: Suradnje između pružatelja enzimske tehnologije i proizvođača mesa na bazi biljaka mogu ubrzati inovacije i tržišno prodiranje. Licenciranje vlasničkih enzimski miješavina ili sudjelovanje u zajedničkom razvoju prilagođenih rješenja nudi uzajamne koristi, kao što su to pokazala partnerstva između Novozymes i DSM-Firmenich.
• Regulatorne i oznake prednosti: Enzimi klasificirani kao pomoćna sredstva u procesu mogu pojednostaviti sastavljene popise i podržati zahtjeve za čistim oznakama, što je ključni čimbenik kupnje za potrošače svjesne zdravlja, prema Euromonitor International.

Strateške preporuke za dionike uključuju ulaganje u R&D za inovacije enzima, formiranje međusektorskih saveza te ciljano usmjeravanje na tržišta u razvoju gdje se usvajanje na bazi biljaka ubrzava. Tvrtke bi također trebale pratiti regulatorne promjene i trendove potrošnje kako bi osigurale usklađenost proizvoda i relevantnost. Iskoristivši ove prilike, sudionici industrije mogu osigurati konkurentsku prednost u brzo mijenjajućem pejzažu mesa na bazi biljaka u 2025. godini.

Buduće perspektive: Inovativni putovi i evolucija tržišta

Buduće perspektive za enzime za teksturizaciju nove generacije u sektoru mesa na bazi biljaka obilježene su brzim inovacijama i evolucijom tržišnih dinamika dok se približavamo 2025. godini. Ovi enzimi, koji igraju ključnu ulogu u oponašanju vlaknastih, sočnih i elastičnih svojstava mesa životinjskog podrijetla, na čelu su tehnoloških napredaka usmjerenih na poboljšanje senzorskih osobina i nutritivnih profila proizvoda na bazi biljaka.

Ključni inovativni putevi nastaju iz konvergencije biotehnologije, inženjeringa proteina i precizne fermentacije. Tvrtke sve više koriste napredni inženjering enzima kako bi razvile vrlo specifične proteaze, transglutaminaze i lipaze koje mogu prilagoditi teksturu biljnih proteina poput soje, graška i pšenice da bliže nalikuju mesu životinjskog podrijetla. Na primjer, korištenje inženjerske transglutaminaze omogućuje stvaranje složenih, višeslojnih tekstura, dok se nove proteaze projektiraju za kontrolirano razgradnju biljnih proteina, poboljšavajući sočnost i osjećaj u ustima bez ugrožavanja strukturne cjelovitosti.

Tržište također svjedoči pomaku prema rješenjima s čistim oznakama i ne-GMO, potaknuto potražnjom potrošača za transparentnošću i prirodnim sastojcima. Ovo potiče proizvođače enzima da istražuju mikrobiološke i fermentacijske metode proizvodnje koje su usklađene s ciljevima održivosti i regulatornim zahtjevima. Prema MarketsandMarkets, globalno tržište prehrambenih enzima projicira se da će doseći 3.2 milijarde dolara do 2025. godine, pri čemu primjene mesa na bazi biljaka predstavljaju značajan segment rasta.

Strateška suradnja između startupa u tehnologiji hrane, dobavljača sastojaka i etabliranih proizvođača enzima ubrzava komercijalizaciju rješenja za teksturizaciju nove generacije. Na primjer, partnerstva između tvrtki kao što su Novozymes i vodeće marke mesa na bazi biljaka potiču zajednički razvoj prilagođenih enzimski mješavina prilagođenih specifičnim formulacijama proizvoda i regionalnim preferencijama okusa.

• Pojačanje AI-pokretanih platformi za otkrivanje enzima očekuje se da će skratiti cikluse razvoja i omogućiti brzi prototip novih enzima za teksturizaciju.
• Regulatorna harmonizacija na ključnim tržištima poput Sjeverne Amerike, Europe i Azijsko-Pacifičke regije bit će ključna za povećanje proizvodnje i ulazak na tržište inovativnih enzimski rješenja.
• Prihvaćanje potrošača ovisit će o sposobnosti enzima nove generacije da isporuče autentične teksture slične mesu, dok održavaju vjerodostojnost s čistim oznakama.

U sažetku, evolucija enzima za teksturizaciju nove generacije postavila je redefinisi konkurentski pejzaž mesa na bazi biljaka u 2025. godini, s inovacijama usmjerenima na poboljšanje senzorskih svojstava, održivosti i usklađenosti s regulativama koji pokreću rast tržišta i diferencijaciju proizvoda.

Izvori i reference

• The Good Food Institute
• DSM-Firmenich
• Mordor Intelligence
• MarketsandMarkets
• Amano Enzyme
• DSM-Firmenich
• Mycorena
• Grand View Research
• EFSA
• Euromonitor International
• Fortune Business Insights
• DuPont
• McKinsey & Company
• Beyond Meat